POTVRDA Europske komisije da je Hrvatska ispunila tehničke uvjete za ulazak u Schengenski prostor otvara logično pitanje što hrvatski građani mogu očekivati kad do toga jednog dana dođe, iako je sasvim izgledno da se to neće dogoditi još godinama.

Ukidanje graničnih kontrola prema Sloveniji i Mađarskoj

Kad dođe do kompletnog preuzimanja svih schengenskih sporazuma, ukinut će se granične kontrole na unutarnjim granicama, dakle cestovne granične kontrole prema Sloveniji i Mađarskoj, a isto tako i kontrole na zračnim i pomorskim prijelazima.

Što se tiče građana i roba na granicama između Hrvatske, Slovenije i Mađarske, granica će se moći prelaziti na bilo kojem mjestu s bilo kojom vrstom roba. Ostaje i dalje procedura dažbina oko unosa nekih roba, primjerice u vezi s poreznim stavkama vezanima za unos automobila, što će, prema sadašnjim očekivanjima, vjerojatno i dalje ostati kako jest. No kad budemo primljeni u Schengen, granica će se moći prelaziti na bilo kojem mjestu u bilo kojem trenutku, a i sama granična crta, izvan graničnih prijelaza koji će se ukinuti, moći će se prelaziti bilo gdje, kako su za Index kazali stručnjaci dobro upućeni u tu problematiku.

Granice unutar Schengena ponovno postoje već četiri godine

Schengenski prostor realizacija je ideje o Europi bez granica, no moramo primijetiti da je ta i takva ideja u međuvremenu ustuknula pred migrantskom krizom koja je nastala političkom destabilizacijom Bliskog Istoka.

Tako su i države članice Europske unije unutar Schengenskog prostora vratile granične kontrole, iako su ih bile ukinule u duhu Schengenskih sporazuma. Zbog straha od naleta vala velikog broja migranata učinile su to Slovenija, Austrija, Francuska i Njemačka, koje održavaju te granične kontrole već četiri godine, od 2015. godine.

O tome što nam donosi Schengen razgovarali smo s nekoliko iskusnih sigurnosnih stručnjaka.

Pričali smo s bivšim policijskom šefom granice za cijelu državu

Zlatko Sokolar je do prije dvije godine, do umirovljenja, bio policijski načelnik uprave za granicu, odnosno, pojednostavljeno rečeno, šef granice za cijelu državu te je aktivno radio na ispunjavanju svih tehničkih uvjeta, o čijem je ispunjenju Hrvatska danas dobila potvrdu. Nazvali smo ga dok je boravio u Šibeniku, gdje ove dane provodi u berbi maslina.

“Kao dugogodišnji djelatnik pratio sam taj prvi stupanj, ispunjavanje tehničkih uvjeta. Za to su zaslužni i granična policija, ali i sve druge službe koje su bile uključene u ispunjavanje schengenskih kriterija, a to su i MVP i Ministarstvo financija, služba za izgradnju graničnih prijelaza, inspekcijske službe… To je jedno veliko priznanje, ali i obaveza. Može se reći slobodno da smo mi ispunili sve te kriterije. To je priznanje jednoj, pa i više generacija svih tih službenika od kojih je MUP, odnosno policija kao središnja služba, najviše pridonijela, ali da je još dugačak put, to je sigurno”, kazao nam je Zlatko Sokolar.

“Iscrpit ćemo sve resurse”

“Sve što se tiče graničnog sustava je i pitanje politike, ne može se od toga pobjeći, tu mora biti čovjek realan. Vidjeli smo da je bio veliki pritisak da se to prenese na novi sastav Europske komisije, ali se to uspjelo riješiti u ovom sastavu, i to je uspjeh. A to da ćemo iscrpiti sve resurse, to je definitivno tako. Ovim službama koje trebaju dalje nastaviti raditi slijedi krvavi posao”, govori nekadašnji šef državne granice.

Ali jednog dana, kad do ulaska u Schengen konačno dođe, možemo se barem nadati da više neće biti kolona na granici sa Slovenijom?

“Ne bi bilo kolona. Ukinule bi se kontrole na cestovnim prijelazima prema Sloveniji, odnosno malo manje prema Mađarskoj. Tih klasičnih graničnih policijskih kontrola na prijelazima ne bi više bilo, odnosno radile bi se kompenzacijske mjere po dubini ili, ne daj bože, u slučaju pogoršanja sigurnosnih uvjetima na samim bivšim graničnim prijelazima”, pojašnjava Sokolar.

“Granična policija u BiH bacila je ručnik u ring”

No sudeći prema graničnim kontrolama između Slovenije i Austrije, odnosno Austrije i Njemačke, originalni Schengen više ne postoji?

“To je krnji Schengen, što se tiče uvjeta i procjena sigurnosti unutar najugroženijih država na migrantskoj ruti. Francuska i Njemačka 2015. godine, pa Austrija, Slovenija se buni protiv toga, ali je isto tako postavila žicu prema nama, Mađarska i dalje drži svoj strogi režim žice ili ograde u dvostrukom profilu na granici sa Srbijom, odnosno namotane žice prema nama. Dakle, s te EU strane smo okruženi žicom u najvećem dijelu, a najugroženiji dio granice je prema BiH. Mogu reći, prateći kroz medije i javne izvore, u BiH je humanitarna i sigurnosna katastrofa. Eto, nažalost, tamo je takvo stanje. Granična policija BiH je, nažalost, boksačkim rječnikom rečeno, bacila ručnik u ring prije nego što je započela borbu s nezakonitim migracijama na granici sa Srbijom i Crnom Gorom. Jasno, kompletni pritisak se prenio na nas”, govori umirovljeni načelnik Sokolar koji je najveći dio svog radnog vijeka u policiji proveo posvećen pitanjima sigurnosti granice.

Hoće li pojačani priljev migranata iz BiH biti veliki udar na policiju?

“S jedne strane, hrvatska policija je spremna učiniti sve da i dalje osigura granice. No s druge strane, problem je u BiH. Vlasti Velike Kladuše govore da se sada u tom divljem kampu koji nitko više ne kontrolira nalazi 6-7 tisuća ljudi koji su u humanitarnom kolapsu, a sigurnost nitko ne garantira. A i dalje na granici BiH sa Srbijom i Crnom Gorom nadiru novi migranti, situaciju u Turskoj znamo, grčki otoci su puni migranata… Grčka upozorava ostatak Europe da se treba pripremiti za novi migracijski val. Dakle, ovaj put ne samo Turska nego i Grčka! Grčka je puna, nekih 80-90 tisuća migranata prema javnim podacima. Ako oni kažu da svaki mjesec dolazi preko 10.000 migranata, možete računati na nekih 100.000 ljudi koji jedva čekaju da pođu u pravcu Europe. Dakle, Grčka je zemlja EU-a i Schengena, međutim unatoč značajnim naporima taj dio nisu uspjeli do kraja iskontrolirati”, priča Sokolar.

Najduža kopnena granica u Europi

Dakle, schengenski sustav ne može na pravilan način odgovoriti na problem migrantske krize?

“Nažalost da. S jedne strane bilo je vidljivo da Hrvatska čini strahovite napore, i u policijskom i u organizacijskom smislu, da osigura tu najdužu kopnenu granicu u Europskoj uniji, ali to je definitivno zaista vrlo teško, gotovo nemoguće. Naše brojke govore, iako su teško dostupne, da je u odnosu na prošla razdoblja to dramatično povećanje i da se treba zaista puno napora da se osigura stanje ravnoteže i da se ispune do kraja svi kriteriji kako bi se jednog dana moglo pristupiti u puni Schengen”, otkriva nam bivši šef državne granice i dodaje: “Bit će to strahovit posao.”/index.hr/

Poslovnidnevnik.ba

 

Komentari

komentari