Kihanje je zaista česta pojava, ali nauka o ovom fenomenu ima malo saznanja.

Postoji nekoliko objašnjenja za porijeklo baš ovog izraza, ali se svi svode na isto: kad kažete “na zdravlje“, vi “štitite” osobu koja je kihnula od moguće smrti jer joj je na trenutak stalo srce.

Ono što se o kihanju zna jeste da svaki put kad neko kihne mi kažemo “nazdravlje”. Ali zašto to govorimo?

Ovo važi i za druge jezike, osobe sa engleskog govornog područja će reći “bless you”, one sa njemačkog “gesundheit”, a sve se svodi na isto – osobi koja je kihnula želi se zdravlje.

Teorija o tome da srce stane na trenutak kad kihnemo možda zvuči nategnuto, ali u njoj ima zrnce… pa, ako ne istine, ono bar naučnog objašnjenja.

Šta se stvarno desi kad kihnemo?

Razmišljajte o kihanju kao o odbrambenom mehanizmu.

– To je instinktivna radnja, čiji je cilj da se nos očisti od prašine i trunčica koje nam otežavaju disanje – kaže kardiolog dr Kristofer Keli.

Svodi se na to da kad je sluznica nosa iziritirana, zatvorimo oči, duboko udahnemo, i grudni mišići “potjeraju” vazduh iz naših pluća velikom brzinom, tako da on izleti na usta i nos, izbacujući sve što nam smeta.

A kakve to ima veze sa srcem?

Pa, ovaj mit o tome kako srce stane na trenutak kad kihnemo je jedan od onih u kojima ima zrnce istine, kaže za Women’s Health dr Bendžamin Bler, otorinolaringolog iz Bostona.

Razmislite malo o tome gdje se u tijelu nalazi srce – prilično je blizu pluća, u grudima. A kad duboko udahnemo, što se dešava djelić sekunde prije nego što kihnemo, može se desiti da aktiviramo dugačak nerv koji se zove vagus.

To je najveći živac vegetativnog nervnog sistema koji proslijeđuje informacije od mozga ka srcu i stomaku, i obrnuto. Vagus je… nešto kao “centrala” koja sabira sve relevantne informacije iz organizma.

– Između ostalog, vagus šalje i signale srcu kad treba da “uspori” – kaže dr Keli.

– Kod nekih ljudi, taj duboki udah neposredno prije kijanja može da aktivira vagus u tolikoj mjeri, da srce nakratko uspori rad, ili čak ‘preskoči’ otkucaj” – objašnjava dr Keli.

Ali, kod većine ljudi, srce zadržava uobičajen ritam otkucaja i kad kijaju.

– Srce obično ima između 70 i 90 otkucaja u minutu. A šta ako “stane”? Ako srce stane na duže od četiri ili pet sekundi, onesvijestićete se. Ako to potraje… bolje bi bilo da neko u blizini umije da pruži prvu pomoć – kaže dr Keli.

Ali, nema šanse da se to desi zbog kihanja.

Zaključak? Ne, srce ne može da stane od kihanja, to su samo bapske priče. Može malo da uspori ili “preskoči” jedan otkucaj, ali to nije ama baš nikakav razlog za brigu.

Ipak, nastavite da govorite “na zdravlje” kad neko kihne. To je lijepo i ljubazno.

“Stari Grci i Rimljani su kihanje vidjeli kao odraz dobrog zdravlja i izražavali ljudima koji kihnu želje za dug život, koristeći fraze ‘živio dugo’ ili ‘neka te Jupiter blagoslovi’”, navodi se u jednom naučnom radu iz 2013. godine, objavljenom u knjizi Nasal Physiology and Pathophysiology of Nasal Disorders, prenosi Business Insider.

Autori studiji navode da je Papa Grgur VII u 14. vijeku predložio da fraza “Bog te blagoslovio” postane vrsta “kratke molitve koja će biti izrečena svaki put kada neko kihne kako bi zaštitila osobu od kuge”.

Od tada tradicija upućivanja dobrih želja se nastavila na engleskom govornom području, a različiti izrazi iskazivanja želje za dobrim zdravljem osobi koja je kihnula su se mijenjali od naroda do naroda.

U njemačkom jeziku koristi se fraza “Gesundheit” koja znači “(želim ti dobro) zdravlje”.

Odgovori na kihanje su u većini zemalja svijeta povezani sa referencama na dobro zdravlje i dugovječnost, dok je mali broj povezan sa Bogom.

Poslovnidnevnik.ba

 

 

Komentari

komentari