NASA-ina letjelica Galileo provela je osam godina u Jupiterovoj orbiti i otkrila ‘gejzire’ na Europi

NASA-ina sonda koja je istraživala Jupiterov mjesec Europu letjela je kroz divovski vodeni stup, tzv. gejzir, koji je izbio s ledene površine mjeseca i postigao visinu od 150 km. Pokazali su to dva desetljeća stari podaci svemirske letjelice Galileo koje su znanstvenici sada bolje proučili.

Otkriće ih je oduševilo jer potvrđuje kako je Europa zapravo najbolje mjesto u sunčevom sustavu na kojem bi se možda mogao razviti izvanzemaljski život. Ovaj Jupiterov mjesec jedan je od četiri koje je otkrio astronom Galileo Galilei 1610. godine. Jupiterovi prirodni sateliti su sateliti ili mjeseci koji kruže oko Jupitera i do sada ih je otkriveno ukupno 67.

Takvi gejziri na Europi ‘izviru’ iz njezinog ledenog pokrova ispod kojeg se nalazi golemi ocean površinom veći nego svi ‘zemaljski’.

 

 

Tako bi NASA i Europska svemirska agencija mogli započeti s istraživanjima u potrazi za znakovima života.

 

NASA-ina letjelica Galileo provela je osam godina u Jupiterovoj orbiti a Europi, mjesecu koji je po veličini sličan našem, najviše se približila 16. prosinca 1997. godine. I tada su senzori zabilježili neočekivane signale koje znanstvenici u tom trenutku nisu mogli objasniti, piše The Guardian.

Sada u novoj studiji, znanstvenici su opisali kako su ponovno pregledali podatke koje je prikupio Galileo nakon što je svemirski teleskop Hubble2016. godine prikupio snimke koje pokazuju nešto što nalikuje na vodene oblake koji izbijaju s površine Europe.  Otkrili su kako iznenadna eksplozija vode s mjeseca može objasniti neobične podatke koje je prikupila sonda sa Galilea.

“Zabilježene su mnoge anomalije u tom istraživanju iz prosinca 1997. godine koje nismo nikad mogli potpuno objasniti”, rekla je Margaret Kivelson, profesor emeritus na sveučilištu Kalifornija u Los Angelesu i znanstvenica koja je surađivala na misiji Galilea.

Galileo je Europi najbliže bio na oko 200 km kada su instrumenti u sondi otkrili kratak, ali dramatičan potez magnetskog polja i iznenadno brzo povećanje gustoće plazme ili ioniziranog plina. Računalne simulacije koje je proveo znanstvenik Xianzhe Jia sa sveučilišta u Michiganu, pokazale su kako bi gejzir visok oko 150 km, koji je izbio iz relativno tople površine Europe, mogao proizvesti upravo isti fenomen. Detalji su objavljeni u magazinu Nature Astronomy.

Dok se voda raspršuje iz Europe molekule se ‘tuku’ sa visokoenergičnim česticama, što je dio procesa koji ih razbija u napunjene ione. Upravo ti ioni proizvode brze zamahe u magnetskom polju i povećavaju gustoću plazme iznad gejzira.

 

“Ova otkrića mogla bi nam pomoći u budućim istraživanjima Europe”,rekao je Jia. NASA-ina misija, Europa Clipper, čije lansiranje je planirano za 2020. godinu, trebala bi istražiti upravo to –  ima li mogućnost za razvojem života na Europi.

Misija Europske svemirske agencije Jupiter Icy Moons Explorer,  trebala bi krenuti u isto vrijeme i nadlijetati Europu i još dva mjeseca Ganymede i Callisto.

“Po podacima koje imamo sada, postoji velika mogućnost kako će takve letjelice doći do podataka i izmjeriti ‘oblake’ koji izbacuju materijal iz oceana u svemir”, rekao je Jia.

Usprkos željama znanstvenika ovo područje nije baš ugodno mjesto za život. Temperatura na površini gotovo nikad ne diže se iznad -160 stupnjeva. Bilo kakva toplina dolazi uglavnom od velikih masivnih gravitacijskih sila koje su prisutne u orbiti oko Jupitera, najvećeg planeta sunčevog sustava. Bili kakva vrsta života na Europi možda je mogla biti razvijena jedino oko hidrotermalnih otvora na dnu oceana, u svijetu u kojem inače vlada hladna i vječna noć.

 William Sparks, astronom sa svemirskog instituta u Baltimoreu i vođa tima koji je pronašao dokaze ‘gejzira’ na Europi s Hubbleom, naglašava kako je dobro imati neovisne potvrde ovih vodenih eksplozija.

“Europa je Jupiterov mjesec koji je otprilike iste veličine kao i naš, no ima više oceana nego planeta Zemlja. Prepun je slanog oceana koji se nalazi ispod ledene kore, a u smislu pronalaska mogućeg mjesta za život, mislim kako je riječ o najboljoj lokaciji koju imamo uz naš planet.  Bilo bi dobro saznat što je zapravo tamo”, naglasio je.

SB/Poslovnidnevnik.ba

 

Komentari

komentari