SLAVNI fizičar Stephen Hawking, koji je u srijedu umro u 76. godini života, svojim je djelima, teorijama, idejama i izjavama desetljećima plijenio pozornost.

To nije ni čudo jer je glasio za jednog od najvećih fizičara 20. stoljeća, a također je bio i autor Kratke povijesti vremena, jedne od najprodavanijih znanstveno-popularnih knjiga na temu svemira.

Budući da je bolovao od amiotrofične lateralne skleroze, koja uzrokuje progresivno propadanje neurona, a time i otkazivanje mišića, komunikacija mu je bila sve teža. Posljednjih godina komunicirao je preko posebnog sučelja koje mu je dizajnirao Intel. No kad god bi nešto rekao, to bi osvanulo na naslovnicama medija.

Posebno to vrijedi za njegova razmišljanja o bogu, raju, religiji i životu poslije smrti. Ni to ne treba čuditi jer je bog jedna od nekoliko tema koje ljude najviše intrigiraju, osobito ako o njoj govori jedan od najpametnijih ljudi na svijetu.

Od nejasnoća do otvorenog ateizma

Hawkingova razmišljanja o bogu nisu uvijek bila sasvim jednoznačna. Bilo je vremena, tekstova i izjava iz kojih se moglo zaključiti da vjeruje da religija i znanost mogu zajedno.

U spomenutom bestseleru Kratka povijest vremena iz 1988. u više je navrata izrazio upravo takav stav. Osim toga, knjiga je bila ilustrirana brojnim slikama i opremljena komentarima koji su potaknuli rasprave o mogućnosti da je na neki način možda čak i religiozan.

”Ako otkrijemo jedinstvenu teoriju, bit će to konačan trijumf ljudskog razuma jer ćemo shvatiti um boga”, napisao je tada Hawking.

S druge strane, u brojnim razgovorima tvrdio je da ”nije religiozan u uobičajenom smislu te riječi” te da vjeruje da ”svemirom upravljaju zakoni znanosti”.

”Postoji suštinska razlika između religije, koja se temelji na autoritetu, i znanosti, koja se temelji na promatranju i razumu. Znanost će pobijediti jer funkcionira”, rekao je.

Sve otvorenije izražavanje stava da bog ne postoji

Čini se da su njegova ateistička uvjerenja bila sve snažnija ili barem da ih je sve otvorenije izražavao.

Tako je primjerice 2008. izjavio: ”Bog je možda uspostavio zakone, međutim bog ne intervenira kako bi prekršio zakone.”

2010. objavio je knjigu The Grand Design, čiji je naslov stvorio dojam da se poigrava idejom o dizajnu i dizajneru. No u njoj je prvi put vrlo izravno objavio da Veliki prasak nije bio neki rijedak događaj kojemu je trebala božanska intervencija nego, naprotiv, neizbježna posljedica zakona fizike. Ne treba isticati da je knjiga izazvala veliku uzbunu u svijetu, osobito među vjernicima.

U Velikom dizajnu osporio je uvjerenja svojeg sunarodnjaka Isaaca Newtona prema kojima je svemir morao stvoriti bog jer je previše dobro uređen da bi mogao nastati iz kaosa. Objasnio je da se nakon otkrića brojnih planetarnih sustava sličnih Sunčevom, s uvjetima sličnima onima na Zemlji, ideje da je Zemlja brižljivo stvorena za zadovoljstvo ljudi čine daleko manje uvjerljivima.

Hawking je u Velikom dizajnu iznio uvjerenje da nove spoznaje boga čine nepotrebnim u fizikalnom tumačenju stvaranja svijeta, baš kao što je darvinizam potrebe za stvoriteljem uklonio iz sfere biologije.

“Ne postoji ni raj ni zagrobni život”

”Budući da postoje zakoni poput gravitacije, svemir može i hoće nastati sam od sebe, ni iz čega”, piše Hawking pa dodaje: ”Spontana kreacija je razlog zbog kojeg nešto postoji. Nije potrebno pozvati boga da teatralno pokrene svemir.”

2011. godine, kada je govorio u prvoj epizodi TV serije Curiosity kanala Discovery, izjavio je sljedeće:

”Svatko je slobodan vjerovati što želi, no ja smatram da je najjednostavnije tumačenje da bog ne postoji. Nitko nije stvorio svemir i nitko ne upravlja našom sudbinom. To me vodi do uzvišene spoznaje. Vjerojatno ne postoji raj, niti zagrobni život. Imamo ovaj jedan život da cijenimo veliki dizajn svemira i na tome sam ekstremno zahvalan.”

“Ne bojim se smrti, raj je bajka za one koji se boje mraka”

U intervjuu za The Guardian 2011. izjavio je da je ideja o raju mit, da ne vjeruje u raj ili zagrobni život te da su takve ideje bajke za ljude koji se boje mraka, odnosno smrti. Pojasnio je da nakon što prestanu posljednje aktivnosti u mozgu nema više ničega.

”Već 49 godina živim s prognozama da ću umrijeti prije vremena. Ne bojim se smrti, no ne žuri mi se umrijeti. Toliko toga bih htio učiniti prije toga”, rekao je.

”Mozak smatram računalom koje će prestati raditi kada njegovi dijelovi otkažu. Ne postoji raj ili zagrobni život za pokvarena računala; to je bajka za ljude koji se boje mraka”, dodao je.

U rujnu 2014., kao glavni govornik na festivalu Starmus, posvećenom znanosti, otvoreno se deklarirao kao ateist. U razgovoru za El Mundo iste je godine rekao: ”Prije nego što smo razumjeli znanost, bilo je prirodno vjerovati da je bog stvorio svemir. Međutim, znanost nam sada daje uvjerljivija tumačenja. Kada sam rekao da bismo spoznali um boga, zapravo sam mislio da bismo znali sve što bi bog znao kada bi ga bilo, no njega nema. Ja sam ateist.”

Index.hr

Poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari