NASA i Elon Musk spremaju se u narednih 15 godina poslati ljude na Mars, no jesmo li za to zaista spremni, pita se Zahaan Bharmal u novom članku za The Guardian. U nastavku prenosimo najzanimljivije dijelove njegove analize.

“U srpnju ove godine Zemlja i Mars nalazit će se na najmanjoj udaljenosti u posljednjih 15 godina. Mars će od Zemlje biti udaljen 56 milijuna kilometara, što znači da bi za put do Marsa bilo potrebno nešto više od 200 dana (inače je potrebno 250).

Nažalost, 2018. godine nećemo biti spremni otputovati na Mars. Prvi privatni svemirski turist, milijarder Dennis Tito, ove je godine želio na put do Marsa poslati bračni par, no misija je zbog prevelikih organizacijskih izazova morala biti otkazana.

Za 15 godina, kada Mars i Zemlja ponovno budu tako blizu, NASA planira na Mars poslati prvu ljudsku misiju. Projekt SpaceX Elona Muska još je ambiciozniji i nada se realizaciji 2024. godine.
Postavlja se pitanje: Hoćemo li biti spremni? Čovječanstvo će prije puta na Mars morati riješiti problem raketnog pogona, dosade i radijacije.”

Rakete

“Putovanje na Mars je skupo. Danas bi kružno putovanje na Mars stajalo između 100 i 500 milijardi američkih dolara. Te je troškove moguće smanjiti samo izgradnjom višekratnih raketa.
Elon Musk već je dokazao da je rakete moguće ponovo koristiti lansiranjem i spuštanjem letjelice Falcon 9. Ove godine planira prvi probni let svemirske letjelice Falcon Heavy izvan Zemljine orbite.

SpaceX planira s vremenom svoju cjelokupnu flotu zamijeniti jednom raketom pod nazivom BFR (akronim od Big F—ing Rocket) koja će moći prevesti 100 ljudi i 150.000 kilograma tereta. BFR će drastično smanjiti troškove putovanja jer će većina njegovih dijelova biti višekratni.

Lansiranje BFR-a predviđeno je za 2022. godinu, a prvi let s posadom za 2024. godinu.”

Dosada

“Putovanje na Mars bit će jako dosadno. Duga razdoblja bez stimulacije mogu uzrokovati depresiju i poremećaj nedostatka pozornosti. Astronauti moraju proći intenzivna psihološka testiranja, no niti jedna misija u povijesti nije bila toliko duga.

Projekti poput Hi-Seasa (simulacija istraživanja svemira na Havajima) služe za pripremu astronauta za eventualno putovanje na Mars. Taj NASA-in projekt grupe ispitanika smješta na jedan vulkan na Havajima na osam mjeseci. Cilj je oponašati uvjete života na Marsu i istražiti njegove posljedice na psihu ispitanika.

Projekt je pokazao da je najbolji lijek protiv dosade stalni rad. Međutim, Musk smatra da bi putovanje na Mars trebalo biti zabavno. Zbog toga odjeljci za putnike na BFR-u uključuju prostorije za igre, kino, predavaonice i restoran.

Međutim, dok se ne odvažimo na odlazak, nećemo znati možemo li zaista izdržati toliku dosadu.”

Radijacija

“Svemirska i sunčeva radijacija može uzrokovati oštećenja vida, demenciju i rak. Putovanje do Marsa izložilo bi putnika 15 puta većoj razini radijacije nego što je godišnje ograničenje za radnike u nuklearnoj elektrani.

Od radijacije je raketu moguće zaštititi debljim zidovima ili vodenim omotačem, no neke zrake mogu lako prodrijeti i kroz njih. Takva nadogradnja također jako puno košta.

U narednih deset godina ključ će biti u istraživanju “vremenskih uvjeta” u svemiru.

NASA će ove godine lansirati dugo očekivanu svemirsku letjelicu Mars InSight. Očekuje se da će letjelica do Marsa stići krajem studenog, a primarna joj je misija prikupiti podatke o seizmičkoj aktivnosti i solarnoj radijaciji na Marsu.

Dugoročno najbolje rješenje bilo bi skratiti vrijeme potrebno za dolazak do Marsa, što znači da su nam potrebne brže rakete. Radijacija za sada predstavlja najveći problem putovanja na Mars.

Iako su izazovi slanja ljudi na Mars neizmjerno veliki, takve su i mogućnosti koje će se pojaviti.
Prema riječima Elona Muska, “budućnost će nam biti puno uzbudljivija i zanimljivija ako postanemo svemirska civilizacija i vrsta koja nastanjuje više planeta”, zaključuje Bharmal za The Guardian.

The Guardian/Poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari