Tijekom prvog tromjesečja ove godine 17 komercijalnih banaka u FBiH ostvarile su profit od 74 milijuna KM, navodi se u izvješću Agencije za bankarstvo FBiH. U isto vrijeme, došlo je tek do neznatnih promjena u plasmanu kredita, što je ključna stavka u pregledu poslovanja banaka. Najveći broj kredita od ukupnog plasmana i dalje otpada na stanovništvo (5,7 milijardi), a potom na poduzeća (5,4 milijarde). Ovaj omjer ukazuje na negativan trend kreditiranja u FBiH, piše Faktor.

Poželjan omjer kreditiranja je 70:30 u korist gospodarstva, dok se u FBiH stanovništvo i gospodarstva kreditiraju skoro podjednako.

Ekonomski analitičar Muris Čičić smatra da su dva glavna razloga za to manjak poslovnog duha kod bh. državljana i stroga politika banaka.

“Kod nas je još rasprostranjeno mišljenje da je bolje zaposliti se u javnom sektoru, nego nešto sam pokrenuti. Ljudi se rijetko hoće zaposliti, nego čekati da ih netko zaposli. S druge strane, banke hoće sigurnost i nemaju nikakve sklonosti k riziku”, rekao je Čičić.

Ovakav tretman banaka naglašen je nakon 2009. godine i globalne financijske krize, koja je negativno utjecala i na poslovanje domaćih banaka. Čičić smatra da je to jedan od glavnih razloga što banke “bježe od rizika” pa je jako teško osigurati novac za pokretanje neke tvrtke.

“Banke imaju viška novca, ali samo za uspješne tvrtke. Nemaju sluha za nove projekte i inovativne ideje. Kod njih ne bi prošli niti Bill Gates niti Steve Jobs. Nakon sloma tržišta i rasta postotka rizičnih kredita, one više ne žele imati posla s projektima gdje ima rizika”, dodao je Čičić.

Profesor Ekonomskog fakulteta na sarajevskom sveučilištu Anto Domazet naglasio je za Faktor da se u davanju kredita “sve vrti oko kreditne sposobnosti”.

“Kod nas je na sceni jedan apsurd. Banke daju kredite onima kojima on ne treba, jer su kreditno sposobni, a ne daju novac onima kojima novac treba. Svi koji su kreditno sposobni, oni će i dobiti kredit”, rekao je Domazet. On smatra da kreditiranje stanovništva ne mora značiti i negativan trend, jer to može povećati potražnju za proizvodima i, naposlijetku, pokrenuti domaću proizvodnju.

“Krediti povećavaju potrošnju, ali kod nas je pitanje kupuje li se s tim kreditima uvozna ili domaća roba. O tome još uvijek nema detaljnje statistike”, zaključio je Domazet.

izvor/Akta/

Komentari

komentari