Stav i apel Grupacije proizvođača bezalkoholnih pića i voda VTK/STK BiH povodom prijedloga za uvođenje dodatne posebne akcize na bezalkoholna pića

Grupacija bezalkolnih pića i voda Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine izražava zabinutost povodom najavljenog Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, kojim se, kao i u slučaju piva, planira uvođenje posebne akcize od 0,15 KM/l.

Na hitnoj sjednici Grupacije ocijenjeno je da bi uvođenje akcize na navedene proizvode u konačnici imalo više negativnih nego pozitivnih efekata.

Predložena promjena akciznog režima za proizvođače bezalkohonih pića i voda neprihvatljiva je iz nekoliko razloga:

1. Povećanje akciza neće dovesti do povećanja prihoda u državnoj blagajni. Naprotiv, smanjit će ih.
Direktni utjecaj predloženog povećanja akciza, i pored postojećih 0.10 BAM, te uvođenje dodatne posebne akcize od 0.15 BAM, bit će vidljiv u povećanju cijena proizvoda što će najviše pogoditi krajnjeg potrošača ionako slabe kupovne moći. Trenutna situacija je i da porezi u cijeni 1L proizvoda učestvuju u procentu od 40 %, što je jako visok udio, a uvođenjem posebne akcize učešće poreza u prosječnoj cijeni bi isnosio 45-50% u zavisnosti od pakovanja. Kao posljedicu toga, lokalna proizvodnja pretrpjet će ogromne štete u smislu smanjenja proizvodnje, smanjenja broja zaposlenih, razvoja „crnog tržišta” te smanjenja uplata u budžet po osnovu svih izvornih akciznih i poreskih prihoda.

Industrija bezalkoholnih pića i voda zapošljava više hiljada zaposlenih, a podržava do 10 puta više radnih mjesta koja direktno podržavaju ovu industriju u široj privredi, uključujući kupce (procjena je cca 50.000 kupaca) i dobavljače. Uvođenje najavljenih opterećenja rezultiralo bi otpuštanjem nekoliko hiljada zaposlenika u ovoj industrijskoj grani i sektorima koji podržavaju poslovanje naše industrije.

Također, izražavamo zabrinutost da bi se uvođenjem posebne akcize otvorilo „crno tržište“ u BiH te nelegalni uvoz iz susjednih zemalja- primjerice, Republika Srbija nema akcize na ovu kategoriju proizvoda te se već vrši prelivanje proizvoda s ovog tržišta u pograničnom dijelu BiH, a u zadnje vrijeme je primjetno i prelivanje tržišta sa pograničnim područjima Republike Hrvatske i Crne Gore – što bi se uvođenjem i ove akcize dodatno podstaklo.

Krajnji efekat će biti gašenje malih preduzeća iz ove grane industrije, jer svim ovim će biti ugroženi legalni proizvođači, tržište će biti preplavljeno jeftinim proizvodima iz „sive ekonomije“ što bi rezultiralo pojavom problema kontrole kvaliteta ovih proizvoda na tržištu, te u konačnici najviše utjecalo na kranjeg potrošača.

Kao jedan od argumenata ovome jeste činjenica da bi se ionako veliki deficit u izvozu ove grupe proizvoda dodatno uvećao imajući u vidu smanjen izvozni potencijal BH kompanija.

Ukoliko se uporede postojeće akcize u BiH sa akcizama u zemljama regiona, u Grupaciji zaključuju da su u BiH najviše. U Republici Hrvatskoj su manje od 0,10 KM/L , dok u Republici Srbiji bezalkoholna pića ne spadaju u akciznu robu.

2. Promjena akciznog režima nije dio Strategije o akcizama u BiH.
Kao i slučaju pivarske industrije, prijedlog uvođenja posebne akcize od 0,15KM /L osmišljen je bez konsultacija s predstavnicima domaćih proizvođača i nije dio strategije o akcizama u Bosni i Hercegovini. I u Reformskoj agendi, u dijelu pod nazivom „Javne financije, oporezivanje i fiskalna održivost“ se navodi da bilo koje povećanje indirektnih poreza može doći na red tek nakon što se iscrpe mogućnosti smanjenja troškova javne potrošnje ili unapređenja naplate prihoda.

3. Promjene u akciznom režimu dokazano nemaju učinak na zdravstveni sistem država.
Akcize su nepopularne, neefektivne i štetne po ekonomski rast, a ovako predložene iz ugla privrede izgledaju i kao diskriminirajuće, jer je iz navedenog prijedloga Nacrta Zakona vidljivo da bi domaći proizvođači iz pivarske industrije i industrije bezalkoholnih pića i voda nosili cijeli teret reforme zdravstvenog sistema.
Nejasno je ili barem nepoznatno domaćim privrednicima na osnove koje kliničke studije i kojih argumentata su upravo uzeti baš ovi proizvodi za dodato akcizno opterećenje.

Članice Grupacije proizvođača bezalkoholnih pića i voda Bosne i Hercegovine smatraju da je prilikom donošenja bilo kakvih promjena akciznog režima u Bosni i Hercegovini potrebno konsultovati privredne subjekte u BiH, te strateški i studiozno istražiti kako će promjene utjecati na poslovanje domaćih privrednika.

S tim u vezi, Grupacija je uputila inicijativu za organizaciju hitnog sastanka sa ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirkom Šarovićem kako bi prezentovali argumente i činjenice za navedeni usaglašeni stav Grupacije po ovom pitanju.

Grupacija apeluje na sve nadležne institucije da svoje aktivnosti usmjere ka rasterećenju BH privrede i podizanju njene konkurentnosti.

izvor/indikator/

poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari