Što se više otkriva historija, saznajemo da su naši preci bili daleko napredniji nego što to uglavnom mislimo.

Koristili su antibiotike prije više od 2.000 godina, svirali su prije 40.000 godina, te rabili predmete o kojima danas ne znamo apsolutno ništa. Nedavno je zagonetni predmet pronađen na groblju u Jerusalemu potpuno zbunio arheologe.

 1. Drevni antibiotik

Prvo dokumentirano otkriće antibiotika bilo je 1877. kada su Robert Koch i Louis Pasteur opisali kako bacili iz zraka mogu spriječiti rast drugog soja bacila,  Bacillus anthracis. Ipak, ocem antibiotika smatra se Alexander Fleming koji je 1928. godine otkrio direktno djelovanje penicilina kao antibiotika na uzorku stafilokokne bakterije.

Ali ovo nisu bili prvi antibiotici na svijetu. U Nubiji su pronađene kosti koje pokazuju tragove tetraciklina, antibiotika koji se koristi i danas, a stare su oko 2.500 godina. Kako su ovi drevni narodi koristili antibiotike? Pili su pivo. Uzgajali su kvasac, gljivice koje sadrže antibakterijska svojstva i koje se koriste za proizvodnju piva.

Arheološki nalazi su pokazali da su u to vrijeme i ordrasli i djeca pili pivo kao lijek.

2. Disk iz Phaistosa

Disk je artefakt pronađen na Kreti, iz doba Minojske civilizacije, u periodu između 3. i 2. stoljeća prije nove ere.

Jako malo stvari se zna o ovom objeku. Znamo da je napravljen od gline i da je možda star oko 2.300 godina, s obzirom na to da neki arheolozi čak sumnjaju u njegovu autentičnost. Otkriven je 1908. godine za vrijeme iskopavanja dvorca u Phaistosu.

Na njemu se nalazi 241 otisak 45 različitih simbola. Budući da ništa slično nije pronađeno iz tog razdoblja, arheolozi nisu upjeli dešifrati sadržaj diska.

Minojska civilizacija podarila je tri pisma: kretske hijeroglife, linear A i linear B. Samo je linear B dešifriran. Neki znakovi sa diska podudarju se onima iz lineara A, no većina je jedinstvena.

3. Visby leće

Visby leće su napravljene od gorskog kristala (kvarca). Ponađene u nekoliko vikinških grobova na otoku Gotland, Švedska. Ove leće, koje su uglavnom bile smještene u srebrene nosače, datiraju iz 11. ili 12. stoljeća. O njihovoj pravoj namjeni, pa i starosti samo se nagađa.

Poput modernog povećala, Visby leće su mogle uvećavati stvari i na taj način pomoći umjetnicima i majstorima tog vremena da se fokusiraju i na najsitnije detalje. Pored toga, leće su mogle usredotočiti svjetlo, pa se vjeruje da su bile korištene i za paljenje vatre, ili čak i za spaljivanje otvorenih rana kako bi zaustavili krvarnje i sprječili infekcije.

Problem je u tome što su poleđina većine pokrivena srebrom pa se ne može gledati kroz njih. No nagađa se i kako su same leće daleko starije od srebra u koje su stavljenje.

4. Rimski dodekaedar

Rimski dodekaedar je maleni metalni ili kameni objekat, šupalj, sa ispupčenim “kapljicama”. Pronađeni su širom nekadašnjeg Rimskog carstva, a njihova prava svrha i ostaje potpuni misterij.

Neki arheolozi tvrde da se ovaj objekat koristio kao svijećnjak ( u nekima su pronađeni tragovi voska). Neki opet nagačaju da su se koristile za mjerenje udaljenosti ili promjera vodovodnih cijevi, treći kako je možda riječ o kocki.

No svaka od tih teorija ima velikih mana –  svijeće u Rimskom carstvu i nisu bile baš popularne, jer su Rimljani više koristili uljane lampe. Bilo kakva uporaba kao alata za mjerenje je nemoguća jer variraju u veličini i rasporedu šupljina. Jedino što je (gotovo) sigurno je kako su ih vlasnici smatrali vrijednima – dodekaedri su pronađeni zajedno s blagom.

5. Drevna flauta

Foto: Screenshot (Flauta iz Njemačke lijevo, flauta iz Slovenije desno)

Pronađena u Ach Dolini u južnoj Njemačkoj, ovo je gotovo netaknuta flauta sa pet rupa koja je iznenađujuće precizno isklesana kamenom u kost ptice.

Flauta je stara najmanje 35.000 godina, a u njezinoj blizini su pronađeni ostaci još nekoliko sličnih muzičkih instrumenata, što nam govori da su čak i ljudi u kamenom dobu uživali u glazbi.

Sličan objekt pronađen je i u Sloveniji, a poznat je kao “Divje Babe”. Njegova starost se procjenjuje na 43.000 godina. Dok jedni (respektabilni) izvori tvrde da je flauta iz Njemačke najstariji instrument na svijetu, drugi tvrde da je to ipak flauta iz Slovenije.

izvor/avaz/

poslovnidnevnik.ba

Komentari

komentari