AMERIČKI predsjednik Donald Trump (71), koji sebe naziva stabilnim genijem, u petak ide na liječnički pregled u vojnu bolnicu Waltera Reeda u predgrađu Washingtona, gdje će mu izmjeriti tjelesnu težinu, tlak i kolesterol, ali psihijatrijska procjena nije predviđena unatoč sve glasnijim pitanjima o njegovu mentalnom zdravlju.

Premda je njegov osobni liječnik Harold Bornstein tijekom predizborne kampanje uvjeravao da je Trump “osoba najboljeg zdravlja ikad izabrana za predsjednika”, mnoga pitanja i dalje vise u zraku. Posebno ih je aktualizirala nova knjiga novinara Michaela Wolffa “Vatra i bijes” u kojoj on ne štedi kritika bivšeg građevinskog magnata, uvjeravajući da njegovi bliski suradnici ozbiljno sumnjaju da je on sposoban vladati zemljom.

Stanar Bijele kuće nema obvezu podvrgnuti se liječničkom pregledu niti objaviti njegove rezultate, no to je postala tradicija. Njegovi suradnici uvjeravaju da će Trump, najstariji čovjek koji je postao američkim predsjednikom u povijesti, slijediti svoje prethodnike u tom pogledu.

Slična rasprava vodila se za vrijeme drugog mandata Ronalda Reagana 80-ih godina kada su neki kritičari postavljali pitanja o njegovim sve slabijim intelektualnim sposobnostima. Nekoliko godina nakon što je otišao s vlasti, objavio je da boluje od Alzheimerove bolesti.

Godine 1994. bivši američki predsjednik Jimmy Carter oglasio je zvono za uzbunu, izrazivši u časopisu američkog medicinskog udruženja zabrinutost zbog potencijalne “opasnosti” koju bi za SAD predstavljala mogućnost da predsjednik oboli od neke neurološke bolesti i da mu sposobnosti zbog toga budu smanjene. No od tada se ništa nije promijenilo.

U travnju je demokratski kongresnik Jamie Raskin predložio nacrt zakona koji predviđa uspostavu 11-članog povjerenstva, uglavnom psihijatra i neurologa, koje bi se moglo sazvati kako bi dalo svoje mišljenje o mentalnom zdravlju predsjednika.

Prijedlog se oslanja na 25. amandman Ustava, ratificiran 1967., koji predviđa da potpredsjednik države preuzme vlast u slučaju da predsjednik nije sposoban obnašati svoju dužnost. No ne predviđa nikakvo tijelo koje bi moglo utvrditi mentalno zdravlje predsjednika.

“Potrebno nam je takvo tijelo, ne samo za ovog predsjednika, nego i za sve one koji će tek doći”, objasnio je Raskin u razgovoru za France Presse.

“Autori 25. amandmana shvatili su opasnost od predsjednika koji nije posve pri sebi u nuklearnom dobu u kojem živimo.”

“Kada upalim televiziju ili radio čujem živu raspravu o tome je li predsjednik mentalno zdrav. Doista nam je potreban proces kojim bi to pitanje moglo biti razmotreno u kriznim situacijama.”

No u Kongresu kojim dominiraju republikanci taj prijedlog zakona, za sada, nema nikakve šanse biti usvojen. Mogao bi ipak pridonijeti široj raspravi o tom pitanju.

Neki mediji za sada se obraćaju stručnjacima koji analiziraju predsjednika na daljinu: njegove tirade na Twitteru, njegovu ponekad neobičnu gestikulaciju, njegove prolazne poteškoće u govoru povod su za nebrojena tumačenja, više ili manje rigorozna, i neizbježno ograničena. Glasnogovornik Bijele kuće Hogan Gidley ocijenio je u ponedjeljak da je takav pristup novinara, bez izravnog kontakta psihijatara s predsjednikom, “ogavan”.

INDEX/POSLOVNIDNEVNIK.BA

Komentari

komentari