Home / Kapital / Bankarstvo / Kreditno zadužene građane BiH za par godina čeka neugodno iznenađenje

Kreditno zadužene građane BiH za par godina čeka neugodno iznenađenje

U BiH je 2013. godine u novinarskim pričama kamatna stopa od 7,5 posto na stambene kredite “slavljena” kao historijski niska.

Pet godina poslije, građani BiH koji podignu stambene kredite mogu očekivati kamatnu stopu od tri do 3,5 posto. Sličan omjer pada desio se i u drugim vrstama kredita firmama kao i građanima. Svakako da je to pozitivan trend za građane, iako je mnogima sa prosječnim plaćama podizanje stambenog kredita i dalje nedosanjan san. Međutim, historijski niske kamatne stope u BiH posljedica su prelijevanja trendova iz Evropske unije i SAD-a, a u sebi kriju i potencijalnu opasnost za zdravlje finansijskog sektora.

Upumpavanje svježeg novca

Muris Čičić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, u razgovoru za Faktor ističe da su “niske kamatne stope u svijetu počele još sa politikom tadašnjeg predsjednika SAD-a Baracka Obame što je ustvari bio odgovor na svjetsku ekonomsku krizu i recesiju koja je zavladala 2008. godine”.

– Ključna politika je bila upumpavanje svježeg novca u ekonomiju sa vrlo niskim kamatnim stopama sa idejom da će taj novac biti iskorišten od strane privrede da se uloži i razvija biznis. Tu politiku su u SAD-u provodile Federalne rezerve, a centralne banke širom svijeta uključujući i Evropsku centralnu banku su to slijedile, iako je direktor ECB-a Mario Draghi nedavno rekao da još uvijek nije vrijeme povećanja kamatnih stopa, ali da će uskoro doći i to vrijeme. Na Zapadu imate raspoloživost novca neograničenu sa niskim kamatnim stopama što stimulira privredu i sve one što ulažu. To se pokazalo efikasnom politikom koja dolazi do kraja i već prošle i ove godine su Federalne rezerve tri puta povećale eskontnu stopu. Polahko počinje da se okreće ta politika i vjerovatno će kamatne stope rasti, niko ne zna koliko brzo i u kom nivou, ali će rasti – pojašnjava Čičić.

Ističe da se sve to “preliva na BiH koja je kolateralno tržište, kako za dobre tako i za loše stvari. Zahvaljujući velikoj raspoloživosti sredstava banke u BiH koje su u vlasništvu stranih banaka imaju dovoljno kapitala kako u zemlji tako i u inostranstvo. Bore se za klijente tako da imate situaciju da kamatne stope padaju i konačno dolaze u dimenzije kojima smo se svi nadali”.

– Normalan biznis uzme kredit u Njemačoj po stopi od 1,5 ili 1,3 posto, a ovdje je bilo sedam ili osam i devet. To je bilo neodrživo jer kako se otvara tržište naše firme se mogu zaduživati i u inostranstvu. Tako da je malo-pomalo, što međunarodne okolnosti, što konkurencija, što potreba za plasmanom kapitala, sve je polahko dovelo do toga da naše dobre firme imaju mogućnost za jeftinim kreditima. Pitanje je li to dovoljno palo, a ja mislim da još ima prostora da kamatne stope padaju imajući u vidu da su banke veoma profitabilne i da puno zarađuju – rekao je Čičić.

Skrivena opasnost

Profesor Marko Đogo sa Ekonomskog fakulteta Pale kazao je da banke u BiH “preko matičnih banaka mogu da dobiju pristup međunarodnim izvorima finansiranja sa izuzetno niskim kamatnim stopama”.

– To je posljedica monetarne politike Evropske centralne banke koja oslobađa ogromna novčana sredstva svakog mjeseca. U tome se ujedno nalazi i rizik što bih volio posebno naglasiti. Upozoravam da ovako niske kamatne stope ne mogu opstati u dugom periodu i da su banke našle način da rizik kamatne stope prebace na klijente. Kod nas postoji bomba koja otkucava u finansijskom sistemu koja je u svojoj osnovi činjenica da će kada dođe do rasta kamatnih stopa na evropskom tržištu to se prenijeti na tržište BiH. Može se očekivati da će kada dođe do oporavka evropske ekonomije i kada Evropska centralna banka smanji svoju izuzetno fleksibilnu monetarnu politiku doći do rasta kamatnih stopa na stambene kredite. S obzirom na to da su stambeni krediti dugoročni krediti, to znači da bi rast kamatnih stopa podigao troškove otplate. Ne bi bilo ekstremno kao što je bio slučaj sa švicarskim frankom, ali u jednoj značajnoj mjeri se može očekivati da kako porastu kamatne stope, banke zaračunaju te stope i da ostatak duga uvećaju za kamate koje tek prispiju te da dođe do rasta anuiteta. Čini mi se da javnost u BiH nije u dovoljnoj mjeri upozorena na ovo – upozorava Đogo.

Posljedica rasta kamatne stope će vrlo vjerovatno biti porast broja građana koji ne mogu vraćati kredite, rast udjela “loših” kredita u portfoliju banaka te bankrot pojedinih građana i kompanija.

Fiksne kamatne stope

Đogo navodi i da ono što banke reklamiraju kao kredite sa fiksnim kamatnim stopama ustvari ne podrazumijeva bukvalno fiksnu kamatnu stopu.

– To je rijetkost čak i na razvijenim tržištima da neko na kredit od 15 ili 20 godina da fiksnu kamatnu stopu. Kod nas može biti fiksna kamatna stopa na kredite do tri godine. Ali ja bih volio da mi neko nađe koja je to banka dala fiksnu kamatnu stopu na stambeni kredit. Trik je u tome da oni kažu možete stambeni kredit dići na jednu, dvije ili tri godine uz fiksnu kamatnu stopu. Ali ako to neko može tako otplatiti onda mu kredit i ne treba. Imate čudne reklame, jer čim pređete tri godine ulazite u klasu promjenjivih kamatnih stopa. Tada vam banka ne daje mogućnost da imate kamatnu stopu, a i da vam da tu mogućnost, to bi onda trebala biti izuzeno visoka kamatna stopa od naprimjer osam posto na 20 godina jer bi to ostavilo banci marginu gdje bi mogla i ako dođe do rasta kamatnih stopa na evropskom novčanom tržištu, mogla bi to kompenzirati. Ali da vam neko da stopu od 3,5 posto na 20 godina i da to bude fiksna kamatna stopa, od toga nema ništa – kazao je Đogo koji dodaje da banke sebi uvijek ostave mogućnost da mijenjaju kamatnu stopu ovisno o kretanju Euribora.

Tvrdi da će za oko pet godina doći do rasta kamatnih stopa u značajnijem obimu te da će to predstavljati problem u finansijskom sektoru.

– Ljudima se ne može garantirati da će ovako niske kamatne stope uvijek ostati. Da bi se to desilo evropska ekonomija bi morala ostati na istom nivou sljedećih deset godina, ali vidimo da se EU oporavio i ekonomije najvećih zemalja su na visokom nivou – tvrdi Đogo.

Period nakon niskih stopa

Stoga građani BiH koji imaju stambene kredite trebaju početi planirati za period kada se završi era niskih kamatnih stopa. Drugo važnije pitanje je koliko će se stope povećati u tom periodu, te da li će banke ponovo posegnuti za visokim kamatnim stopama koje pravdaju svojom omiljenom uzrečicom – politička nestabilnost u BiH. Ista “nestabilnost” koja im sada ne smeta da spuštaju kamatne stope u borbi za klijentima.

Čičić ističe da su banke prije 20 godina to mogle koristiti kao argument ali “taj argument je izgubio na validnosti”.

– Profitabilnost banaka je znak da imaju prostora da smanje kamatne stope još dalje. Ali, one to nikada neće uraditi ako ih tržište ne natjera. To što su se oni pravdali političkom nestabilnošću bio je samo izgovor. Do povećanja kamatnih stopa će ipak doći, ali u srednjem roku. Ne sutra, ne iduće godine, već neki srednji rok od dvije do pet godina. Ovo je situacija koja će se sigurno promijeniti – zaključuje Čičić.

Izvor: Faktor

Komentari

komentari

Check Also

ERDOGAN JE SVE ŠOKIRAO: Usred krize najavio najveću investiciju u povijesti Turske (VIDEO)

Turska je spremna za realizaicju najvećeg projekta — izgradnju kanala „Istanbul“, izjavio je predsjednik te …

New to site? Create an Account


Login

Lost password? (close)

Already have an account? Login


Signup

(close)