KAMO s nuklearnim otpadom iz Krškog pitanje je koje već godinama nema odgovor, što oslikava nesposobnost Zagreba i Ljubljane za dogovor i o ovom praktičnom pitanju. Kako piše Deutsche Welle, dosad se sav nisko i srednje radioaktivni otpad iz Krškog, a riječ je godišnjoj količini od oko 30 kubičnih metara, skladištio u privremenom odlagalištu u krugu same nuklearke.

Tako je trebalo biti samo u prvih pet godina rada nuklearke, no i trideset godina kasnije ništa se nije promijenilo. Kapacitet skladišta je skoro popunjen pa se dio otpada šalje na spaljivanje u Švedsku i u Francusku odakle se vraća kao radioaktivan pepeo. Uskoro će Hrvatska morati preuzeti i zbrinuti svoj dio otpada, ali pitanje je gdje.

DW piše kako je Slovenija prije nekoliko godina predložila Hrvatskoj rješenje ovog problema izgradnjom zajedničkog odlagališta u Vrbini, u neposrednoj blizini nuklearke.

No prije nešto više od mjesec dana Hrvatska je i službeno odbila taj prijedlog. Potvrdio je to DW-u ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost Saša Medaković koji tvrdi kako je prvi razlog hrvatske odbijenice činjenica da je izgradnja predviđena na neprimjerenoj lokaciji, u neposrednoj blizini rijeke Save.

“Predloženo tehničko-tehnološko rješenje ne zadovoljava. Odlagalište je doslovce ukopano u podzemne vode iz kojih se Zagreb napaja pitkom vodom i nalazi se u poplavnom području. Takvo odlagalište ne postoji nigdje u svijetu, a mi se zauzimamo za provjerena rješenja s pozitivnim iskustvima jer mislimo da na ovom području ne bismo trebali eksperimentirati”, objašnjava Medaković koji dodaje kako je drugi razlog visoka cijena projekta. To bi stajalo više od 600 milijuna eura, a Hrvatska bi morala podmiriti polovicu tog iznosa.

Odgovor na ovo pitanje bi mogao biti Trgovska gora kod Dvora na uni uz samu granicu sa  Bosnom i Hercegovinom i Unsko Sanskim kantonom.

Lokacija na kojoj planiraju graditi odlagalište NUKLEARNOG OTPADA  se nalazi (po mišljenju stručnjaka, geologa)na vrlo trusnom području te svega tri kilometra od prvog grada, prve općine, to je općina Bosanski Novi.

Svi građani svih općina u slivu rijeke Une, pritoka Une, eksplicitno su rekli “Ne”.  Čak je i Vlada Unsko-sanskog kantona donijela rezoluciju u kojoj je rečeno “Ne” odlagalištu. Tu je ugroženo 230.000 stanovnika, ti ljudi žive od poljoprivrede, turizma, pčelarstva, uzgoja stoke… Znači, proizvod koji bi se tu proizvodio, ne bi mogao biti plasiran na bilo koje tržište .

OSTAJE NAM DA ČEKAMO I VIDIMO KAKO ĆE SE STVARI ODVIJATI U BUDUĆNOSTI !

Komentari

komentari